Air Bosna

Hrvatska rijec Sarajevo 21.08.2001.

Po svemu sudeći, Federacija Bosne i Hercegovine odustat će od daljnjeg plaćanja obroka za kupovinu dva zrakoplova tipa "Airbus" za potrebe državnog avioprijevoznika, kompanije "Air Bosna", koja je njima trebala upotpuniti postojeću flotu sastavljenu od iznajmljenih zrakoplova istočne proizvodnje.Prošloga tjedna takvu je mogućnost najavio federalni dopremijer i ministar financija Nikola Grabovac, koji je kazao da je bolje da Federacija ostane bez do sada uplaćenog novca za zrakoplove, odnosno, prvog obroka u iznosu od 5,5 milijuna dolara, nego da optereti svoj, ionako problematični, proračun nastavljajući izmiravati ovu obvezu koju joj je "na leđa" natovarila prethodna, vlada Edhema Bičakčića. Drugi obrok trebao je biti isplaćen još u veljači, a zbog kašnjenja, država će izgleda ostati i bez dosad uplaćenog novca i bez zrakoplova.
Nema novca za avione: I Alija Behmen, šef federalnog kabineta, kazao je da nema novca za zrakoplove. Štoviše, Behmen je otkrio i do sada nepoznatu pojedinost - čak niti Bičakčićeva vlada nije u prošlogodišnji proračun uvrstila plaćanje obroka za zrakoplove! Predsjednik Upravnog odbora "Air Bosne" Šefkija Ćekić i direktor spomenute kompanije Omer Kulić bili su neugodno iznenađeni kad ih je tijekom prošlotjednog sastanka, federalni premijer izvjestio o ovoj činjenici.Konačna odluka o eventulnom odustajanju od kupovine zrakoplova trebala bi biti donijeta na jednoj od idućih sjednica Vlade, no, kako sada stvari stoje, čelni ljudi "Air Bosne" baš i nemaju previše razloga radovati se mogućnosti da se ispuni ono što je bilo najavljeno, odnosno, da taj zračni prijevoznik 2003. godine dobije dvije moderne "Airbusove" letjelice.
Zadovoljan bi, međutim, mogao biti odlazeći američki veleposlanik u BiH, Thomas Miller. On je prvi javno progovorio o cijeloj aferi, kazujući kako mu je teško u svojoj zemlji lobirati za pomaganje Bosni i Hercegovini, jer će ga svatko upitati "kako to da im treba pomagati, kad imaju novca da kupuju zrakoplove"?!Miller je bio ogorčen spomenutim potezom Bičakčićeve vlade (pitanje je, doduše, bi li na jednak način postupio da su se umjesto Airbusa kupovali Boeinzi), a jednako je bila ogorčena i većina tadašnjih oporbenjaka, sadašnjih članova Alijase za promjene. Svi su kupovinu zrakoplova svrstavali u još jedan od bahatih, nepotrebnih i promašenih poteza.
No, je li to baš tako?
Vezani poslovi: Kupovina zrakoplova zapravo je samo dio kompenzacijskog posla vrijednog stotinjak milijuna dolara kojeg je prije dvije godine ugovorila federalna vlada. Točnije, u listopadu 1999. godine, tadašnji premijer i njegov zamjenik, Edhem Bičakčić i Dragan Čović, potpisali su u Njemačkoj protokol o kupovini zrakoplova (Nešto kasnije, 24. siječnja 2000. godine, Air Bosna je u Sarajevu i službeno potpisala ugovor o kupovini dva zrakoplova). No, bh delegacija tada je potpisala i niz drugih sporazuma. Elektroprivreda je sklopila s tvrtkom "Debis" (članica koncerna "Daimler Benz") ugovore o isporuci struje i kupovini zrakoplova, a uz ove ugovore, u Njemačkoj i Sarajevu, potpisani su i ugovori o suradnji i isporuci robe Daimler Kaizler (vlasnik Airbusa)-Soko, Alba-Fabrika sode Lukavac, te ugovori o još nekoliko manjih poslova. Isporukom bh robe njemačkim tvrtkama trebali su biti dijelom otplaćeni zrakoplovi. U transakciju je trebao biti uključen i mostarski Aluminij za čije potrebe "Debis" od Elektroprivrede BiH kupuje struju, što je opet "vezani posao", jer Aluminij isporučuje svoj proizvod za potrebe njemačke zrakoplovne industrije.
Veliku korist od cijelog posla trebala je imati Fabrika sode u Lukavcu, s obzirom da je "paket aranžman" uključivao njezinu modernizaciju, ali i "Soko-Mostar" koji je trebao isporučivati dijelove i opremu za "Airbuse".
"Soko", naime, ima zavidnu reputaciju kada je riječ o proizvodnji različitih stvari vezanih za zrakoplovnu industriju i još od prije rata surađuje s vodećim svjetskim proizvođačima zrakoplova kakvi su Boeing Douglas, Airbus Industrie ili Aerospatiale.
Uz ultralake letjelice tipa Soko-2, kompanija je u stanju proizvesti različite strojne, bravarsko-limarske i kompozitne dijelove i sklopove za civilne zrakoplove, uz korišćenje suvremenih materijala. U proizvodnom programu nalaze se i platforme za održavanje zrakoplova, rude za vuču civilnih zrakoplova, kolica za motore, jedinice za napuhavanje guma, kargo oprema za civilne zrakoplove (kontejneri i palete), te od aerodromske opreme specijalna vozila za pitku vodu, specijalna vozila za pražnjenje avionskih toaleta, stepenice za putnike, kolica za avionske palete i kontejnere, kolica za transport prtljage na zračnim lukama, ručna kolica za prtljagu i slično. Tu je, naravno, i interijerska oprema za opremanje zrakoplovnih luka.
Zbog sve izvjesnije propasti posla s kupovinom aviona za "Air Bosnu", mostarski će SOKO, zapravo, imati i najviše štete, jer će najvjerojatnije ostati bez milijunski vrijednih poslova. Dodajmo i to da je razlog zbog kojeg se bivši federalni dopremijer i ministar financija Dragan Čović intenzivno uključio u cijeli posao upravo i bio interes "Sokola".
Kako je propao posao? Zašto je cijela stvar propala? Problemi su se pojavili već na početku. Odmah nakon najava o kupovini zrakoplova, Vlada Federacije BiH odlučila je Air Bosnu pretvoriti u 100% državnu kompaniju - Air BiH. Vrijednost ove kompanije trebala je za 12 miliona dolara (ili 15% vrijednosti aviona) biti veća od vrijednosti Air Bosne. No, nova kompanija nikada nije stvorena jer se Energoinvest nije želio odreći 49-postotnog vlasničkog udjela u "Air Bosni". Osim toga pojavio se i problem s posudbom novca kojem je plaćen prvi obrok za zrakoplove. Vlada je taj novac posudila od JP Elektroprivreda BiH iz Sarajeva, a vratila ga je (uz oko 114 tisuća dolara kamata) tek nakon prijetnje sudskom tužbom, preciznije nakon što se Edhem Bičakčić iz fotelje federalnog premijera ponovno vratio u stolac generalnog direktora Elektroprivrede.
Uz to, iako je to ugovorom bilo predviđeno, Elektroprivreda je odbila dalje plaćati zrakoplove, bilo novcem, bilo isporukama struje.
Štoviše, Debis je redovito plaćao struju koju kupuje za mostarski Aluminij, pa sarajevska elektroprivredna kompanija i nije imala nikakav interes za ulaskom u cijelu kompenzaciju.
Naposlijetku, otkrilo se da su zrakoplovi trebali biti plaćeni kreditom koji bi odobrio europski koncern Hermes, i to 2003. godine, nakon isporuke letjelica. Motiv za dodjelu tog kredita, naravno, želja je da se ohrabri kupovina aviona, koje nigdje i nikad u svijetu nije lako prodati, posebice zemljama za koje su to kapitalne investicije.

U "Air Bosni" nisu znali da sredstva za kupovinu aviona u budžetu nikada nisu bila planirana
Predsjednik UO "Air Bosne" ne krije iznenađenje činjenicom da prethodna Vlada nikakvom odlukom nije verificirala učešće u kupovini aviona, te da je u svemu bilo zaobiđeno Ministarstvo prometa
Dugo očekivani sastanak federalnog premijera Alije Behmena i ministra prometa i komunikacija Besima Mehmedića sa predstavnicima "Air Bosne", predsjednikom Upravnog odbora Šefkijom Čekićem i direktorom kompanije Omerom Kulićem, jučer je konačno održan.
Više razumijevanja
Najzanimljivija tema jučer vođenog razgovora svakako je bila mogućnost nastavka plaćanja avansa u projektu kupovine dva nova aviona za potrebe "Air Bosne" na šta je, potpisujući ugovor, Vladu obavezao njen bivši premijer Edhem Bičakčić.
- Predstavnici "Air Bosne" nisu znali da se potpisivanje tog ugovora nikada nije našlo na dnevnom redu Federalne vlade. Nisu znali ni da nema sredstava za takvo šta u budžetu koji je pripremala prethodna Vlada, a nova samo "umivala" - kaže za "Dnevni avaz" premijer Alija Behmen.
Behmen je istakao da su Čekić i Kulić s iznenađenjem prihvatili jučer prezentirane informacije, i tako o tom pitanju dobili više razumijevanja sa stajališta aktuelne Vlade. Potvrdio je to u izjavi za naš list i predsjednik UO "Air Bosne" Šefkija Čekić.
- Premijer nas je detaljno upoznao sa mogućnostima učešća Vlade u nastavku kupovine aviona za potrebe "Air Bosne". Činjenica je da prethodna Vlada kroz svoje organe nikakvom odlukom nije verificirala učešće u kupovini aviona.
Saznanje o tome nas je zaista iznenadilo. Utoliko prije što je u cijelom projektu bilo zaobiđeno Federalno ministarstvo prometa i komunikacija - riječi su Šefkije Čekića.
Redefiniranje stajališta
Već prekosutra trebala bi se održati i sjednica Upravnog odbora bh. aviokompanije.
- Na toj ćemo sjednici i ostale članove Upravnog odbora informirati o sadržaju razgovora sa premijerom Behmenom i ministrom Mehmedićem. Očekujemo da bi Upravni odbor nakon toga možda mogao i redefinirati dosadašnja stajališta.
Prema Behmenovim riječima, ova će se tematika svakako naći na jednoj od narednih sjednica Vlade. Nakon toga bi se, kaže, mogla znati konačna sudbina i"Bičakčićevog ugovora" i već utrošenih sredstava.